POLJOPRIVREDA

Nezavisni seljaci Hrvatske se zalažu za seljačku poljoprivredu koja se temelji na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

Uz proizvodnju hrane seljačka poljoprivreda istovremeno ispunjava prostornu i ekološku funkciju. Zaposlenost i dohodak gospodarstva, uz primarnu poljoprivrednu proizvodnju, ostvaruju se kroz diversifikaciju gospodarskih aktivnosti.

Proizvodnja konkurentnih proizvoda i usluga realizira se na razmjerno malom zemljišnom posjedu. Na taj način poljoprivredna proizvodnja i nadalje ostaje jedna od važnijih gospodarskih grana, a time i važna izvor zaposlenja i dohotka za velik broj seljačkih gospodarstva.

Javni izbor nikad nije isključiv već kombinacija više modela od kojih je jedan prevladavajući. Shodno temeljnim ciljevima NSH daje prednost seljačkoj poljoprivredi i ona će biti središte naše poljoprivredne politike.

Prema našim procjenama, ovaj model poljoprivrede može osigurati održivost za oko 100.000 seljačkih gospodarstava, koliko ih danas približno ima na hrvatskom selu.

Poljoprivredna politika treba stvoriti uvjete pod kojim će naša poljoprivreda postati dugoročno održiva. Strateško opredjeljenje naše seljačke poljoprivrede je proizvodnja posebno vrijednih proizvoda i usluga koja će osigurati njen opstanak na globalnom tržištu.

Poticati zadrugarstvo. Udruženi interes poljoprivrednika omogućit de racionalniju proizvodnju. Država tu mora dati svoj doprinos. Razjedinjeni seljaci nikome nisu korisni osim poljoprivrednim tajkunima i mešetarima.

Osnivanje posebne banke za poticanje i usmjeravanje poljoprivredne proizvodnje, pod nadzorom države. Bankarski kolonizatori u Hrvatskoj dodatno pljačkaju hrvatsko selo. Država mora i može pomoći.

Izraditi projekcija potreba hrvatskog tržišta za poljoprivrednim proizvodima kao i izvoza kao osnove za razvoj proizvodnje i ulaganja u proizvodnju; ova projekcija treba poticati revitalizaciju uzgoja naših zaboravljenih kultura čijom kvalitetom možemo konkurirati na domaćem i stranom tržištu: voćarstvo – badem, smokva, orah, lješnjak; svinjogojstvo – masne svinje za proizvodnju cijenjenih i skupih proizvoda (kulen, čvarci); uzgoj puževa; ratarstvo – industrijsko bilje za prerađivačku industriju; ljekovito bilje; aromatično bilje, itd.,

Poticanjem uzgoja zaboravljenih kultura staviti će se u funkciju ''mali'' posjedi koji čine većinu našeg obradivog poljoprivrednog zemljišta,

Regulacija potreba i cijena poljoprivrednih proizvoda treba se obavljati na burzama poljoprivrednih proizvoda, a država mora stimulirati izgradnju skladišnih kapaciteta, prvenstveno za potrebe svojih robnih rezervi. Skladišni kapaciteti ne moraju biti u vlasništvu države, ali država dugoročnim ugovorima mora investitoru garantirati isplativost investicije.

Osnivanje ''Agro banke'' kao kreditne banke za ulaganja u poljoprivredu. Smatramo da je osnivanje Agro banke najlakši put za razbijanje postojećih centara modi i netransparentnih tokova novca.

Osnivački kapital osigurava država iz sredstava proračuna namijenjenih poljoprivredi. Ostatak sredstava očekuje se od mirovinskih i drugih fondova. Kroz Agro banku usmjeravaju se državna sredstva za potpore. Agro banka ima odjel za izradu projekata koji kandidiraju za potpore, kredite i sredstva iz EU fondova kao pomoć poljoprivrednicima zainteresiranima za korištenje tih sredstava.

Agro banka ima i odjel za osiguranje u poljoprivredi. Osiguranje bi bilo obvezno za sve registrirane subjekte, pogotovo korisnike kredita, ali na ''neprofitnoj bazi'' u smislu niskih premija osiguranja ili djelomičnog povrata.

EKOLOGIJA

Nezavisni seljaci Hrvatske polaze od činjenice da su poljoprivreda, proizvodnja hrane i ruralni razvoj usko vezani uz ekologiju, zaštitu okoliš i održivi razvoj za što je potrebna;

Maksimalna zaštita prirodnih resursa: voda, tla, zraka, biološke raznolikosti.

Zaštita životinja od ubijanja bez opravdanog razloga i zaštita od zlostavljanja.

Prioritet recikliranju u postupanju s otpadom, sa kružnim tokom materijala kao krajnjim ciljem.

Protiv korištenja genetski modificiranih organizama (GMO) u poljoprivredi i proizvodnji hrane.

Održivi razvoj seoskih prostora kroz ekološku poljoprivredu, seoski turizam, male proizvodne pogone.

Sunčana Hrvatska kao razvojna vizija u energetici: racionalna potrošnja, revolucija u održivoj gradnji, obnovljivi izvori, decentralizirani energetski sustavi.

Smatramo kako obnovljivi izvori energije predstavljaju jedan od mogućih rješenja i klimatske i gospodarske krize. Primjena tih izvora predstavlja ekološki najprihvatljiviji oblik energije i ujedno potiče razvoj potpuno novih grana industrije, a time i nova radna mjesta.

Potrebno je pojednostaviti postojeći administrativni postupak stjecanja statusa povlaštenog proizvođača električne energije. S obzirom na kategoriju proizvođača, učinit ćemo sljedeće:

Maksimalno pojednostaviti ili čak i ukinuti administrativne postupke malim proizvođačima zainteresiranima za izgradnju obnovljivih izvora energije (najčešće u okviru vlastitog domaćinstva ili obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva);

pojednostaviti proceduru potrebnu za uključivanje u energetski sustav RH malim tvrtkama koje ulažu u obnovljive izvore energije (snage od nekoliko megavata; vjetroelektrane, elektrane na bioplin i sl.);

Ponudom dugoročnih koncesija poticati strateška ulaganja velikih tvrtki u obnovljive izvore energije.

Poticanje znanosti, obrazovanja i tehnologija za održivo upravljanje i razvoj.

Očuvanje i obnova tradicionalnih znanja spojena sa vrhunskim suvremenim dostignućima.

Permakultura je tehnika dizajna nastala kao spoj starih tradicijskih tehnika obogaćenih novim znanjima i tehnologijom iz mnogih znanosti i ljudske djelatnosti, poput arhitekture, graditeljstva, poljoprivrede i šumarstva, kemije, biologije, sociologije, urbanizma, ekologije, ekonomije, energetike, gospodarenja vodama i otpadom.

Primjenom tih znanja možemo dizajnirati elemente kojima "gospodarimo", koji nas okružuju pa na taj način možemo stvarati uravnotežene i održive životne sredine.

Permakultura, odnosno njen dizajn temelji se na tri načela: briga za ljude, briga za Zemlju i pravedna raspodjela resursa. Ona pruža sustav dizajna i znanja o ekološkim osnovama, odnosno eko-pismenosti, što rezultira znanjem o tome kako dizajnirati održive sustave. Kao predlošci se koriste uzorci iz prirode kako bi se optimalno iskoristili svi prirodni potencijali spajajudi ih u međusobno podupiruće elemente koji zadovoljavaju naše potrebe bez da se narušava prirodni poredak.

Permakultura spaja tradicionalna znanja sa suvremenim dostignućima i metodama. Permakultura pokazuje ljudima kako to učiniti i ujedno im daje alate upravljanja provedbom dizajna prvenstveno preko lokalnih i bioregionalnih struktura.

Permakulturna načela dizajniranja nikada neće modi nadomjestiti relevantno praktično iskustvo i tehnička znanja. Međutim, ona mogu pružiti okvir za kontinuirano stvaranje i evaluaciju rješenja koja su primjenjiva za pojedini teren i projekt.