Trećeg dana svoje predizborne kampanje za zastupnika u Europskom parlamentu, Ivan Jakovčić okupio je oko 120 simpatizera u općini Ivanska nedaleko od Bjelovara. Obećao je da će se u Bruxellesu najviše baviti poljoprivrednim problemima, a posebno obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i malih i srednjih poduzetnika. Izazvat će, kaže, banke na obračun, kako bi pojeftinile kredite za građane i gospodarstvo. Podržali su ga Nezavisni hrvatski seljaci, čiji vođe Mato Mlinarić i Vladimir Novotny tvrde da je Jakovčić jedini u Hrvatskoj od vodećih političara nešto konkretno napravio za poljoprivredu. 'Neke princeze iz stranaka sa seljačkim predznakom prodale su svoje životinje čim su ušle u Sabor. Ali u Istri vidimo pravi uspjeh poljoprivrede. Uspjeh boškarina i obiteljskih gospodarstava. Želimo da tako bude i ovdje', rekao je Mlinarić, predsjednik NSH-a.

Jakovčić je u svom govoru okupljenima u ivanskom društvenom domu poručio da će, postane li eurozastupnik, najmanje dva puta godišnje dolaziti u takve općine radi suradnje s lokalnom vlasti. U razgovoru za tportal ocijenio je da je Vlada ispunila jako malo očekivanja, a Zoranu Milanoviću zamjerio je nedovoljno vlastite inicijative, odnosno prepuštanje projekata ministrima.

Čime se želite baviti u Europskom parlamentu?

Bavit ću se ključnim temama u koje se razumijem, a mislim da se razumijem u poljoprivredu, turizam, brodogradnju, zaštitu okoliša i kulturu. To je pet tema kojima se želim baviti i one su općehrvatske teme. Naravno, moram se posvetiti i posebnim pitanjima Istre, ali ona se uvijek preklapaju. To je okvir koji je bitan za Hrvatsku. Dodatno, za Hrvatsku je bitno kakva će se politika voditi globalno u EU za cijelu Europu i koje će inicijative postojati. Mi ćemo pokrenuti nekoliko inicijativa u suradnji s kolegicama i kolegama iz drugih država s kojima ja već uspostavljam suradnju.

Prvo, tražit ćemo jedinstvenu monetarnu politiku Europske unije, kako bismo snizili kamate i jačanje konkurentnosti gospodarstva i omogućili niže kamate za građane i srednje i male poduzetnike. Tražit ćemo stvaranje zajedničke energetske politike Europske unije, jer sada gotovo sve članice ovise o uvozu energije, a zajedničkom energetskom politikom može se značajno spustiti cijena energije i odgovoriti na ovisnost o ruskoj energiji. Treća stvar je stvaranje Europe koja neće biti samo odluka u Bruxellesu ili odluka u glavnim gradovima, nego i odluka koja će se donositi na nižim političkim razinama, jer vjerujemo da je Europa, naravno, Europa država članica, ali i Europa regija i gradova i općina. Vjerujemo da taj princip supsidijarnosti, koji je i dio našeg Ustava, može biti jedan od načina da Europa postane konkurentnija, jer će se novac pametnije trošiti.

Pod jeftinijim kreditima mislite na još potrošačkih ili na promjenu ponašanja banaka, iz potpore potrošačkoj ideologiji u potporu gospodarstvu i poduzetnicima?

Pri tome mislimo na puno povoljnije kredite za malo i srednje poduzetništvo, koje je ustvari baza europskog, pa i hrvatskog, gospodarstva. Imamo velike tvrtke koje dobro rade svoj posao, ali baza zaposlenih i ključni resurs je u malom i srednjem poduzetništvu. Da bi ono bilo konkurentnije, mora imati puno manje ulazne troškove. Kao što su puno niži ti troškovi u SAD-u ili Japanu. Europa s 28 monetarnih politika ne može biti konkurentna. Naročito ne jedna mala Hrvatska, pa čak ni Njemačka. Što je to u usporedbi s Rusijom ili Amerikom?

Netko će reći, ma, ne možeš ništa napraviti, banke su gazde, njih se ne može ukrotiti. Nije točno, pogledajte što se dogodilo s telekomunikacijskim kompanijama. Uspjeli su kolege i kolegice donijeti odluku da 15. prosinca 2015. godine roaming u EU nestane. Dakle, bit će nam troškovi mobilnog telefoniranja jednaki u cijeloj Europskoj uniji.

U Ivanskoj najviše govorite o poljoprivrednim temama. Što kao europski zastupnik možete napraviti za hrvatsku poljoprivredu?

Znam dosta, ali danas učim. Jer mogao bi lakše govoriti o mediteranskoj, nego o kontinentalnoj poljoprivredi, gdje objektivno imamo ozbiljne probleme. Ali evidentno je da država, ni izbliza, nije uspjela staviti poljoprivredu kao resurs ove zemlje na mjesto kamo treba doći. Koji su mehanizmi? Europa gotovo pola svoga proračuna, tu negdje, ulaže u poljoprivredu i ruralni razvoj. U toj kombinaciji su sredstva za stvaranje života na selu. Jer danas imate čak neke koji govore o tome da nam Europa pruža mogućnost migracije stanovništva, pa da možemo otići raditi kamo želimo. Gledajte, to nije moja poruka, nego: ostanimo doma.

Dobro, ali što ćete vi prvo poručiti u EU parlamentu za našu poljoprivredu?

Ni moliti niti vapiti, već doći s konkretnim prijedlozima. Što se tiče vinogradarstva, maslinarstva, uzgoja specifičnih vrsta, poput nekih goveda, mogu govoriti kompetentno. Zadržavanje autentičnosti naših proizvoda, koji stvarno nisu valorizirani kod nas. Slavonska crna svinja, apsolutno nije valorizirana. Ovdje smo na skupu u Ivanskoj rekli da je ovaj kraj bio kraljevstvo baby beefa. Danas ga gotovo i nema. Ne moramo izmišljati nove stvari, mnoge smo već imali. Bitno je da obiteljska poljoprivredna gospodarstva, koja danas sjede s nama, imaju mogućnosti okrupnjavanjem zemljišta i proizvodnje, zapošljavanjem, pokrenuti poljoprivredu. I takve ljude treba poduprijeti i trebaju dobiti novac iz Europske unije.

Kakva je po vama europska politika hrvatske vlade?

Mislim da je današnja vlada u jednoj situaciji iz koje, ako se ne počnemo brzo izvlačiti, neće biti puno ni europske niti hrvatske politike. Naša koalicija posijala je ogromna očekivanja prije dvije godine na parlamentarnim izborima. Nažalost, ta očekivanja uglavnom nisu ispunjena. U nekim segmentima jesu, ali uglavnom nisu. Pa i jedna od njih su problemi poljoprivredne politike koja nisu riješena.

Hrvatska vlada do kraja se itekako treba posvetiti problemima hrvatskog gospodarstva, koji se gomilaju. Naše gospodarstvo je sve slabije, poljoprivreda pogotovo. A ja želim mukotrpno raditi na tome, jer vjerujem da je to moguće, na primjeru Istre, koja je mali primjer, ali dokazuje da je moguće. Vlada vodi proeuropsku politiku, to nije sporno, ali puno toga još postoji što treba napraviti u gospodarstvu.

Kako ocjenjujete rad premijera Zorana Milanovića? Ponekad se čini kao da nije samo prvi ministar među jednakima, nego kao da ni ne vodi Vladu, odnosno kao da je na trenutke preuzima neki drugi ministar...

Svatko od nas ima kvalitete i vrline, koje ponekad izađu na vidjelo. Mislim da je Zoranov stil da, kao što ste primijetili, bude prvi među jednakima, s jedne strane dobar. Međutim, imamo još uvijek aparat koji guši razvoj i ja sam mu ne jednom rekao: ti moraš na sebe preuzeti 20, 30, 50 projekata, koji ocijeniš da su bitni za razvoj ove zemlje i odradiš ih kao upravitelj tih projekata. To mora biti premijer. Ja sam u svojih 12 godina kao župan upravljao stotinama velikih i malih projekata. Poput onog s istarskim govedom. Ja sam ga stvorio, smislio, predložio i kreirao do kraja. Premijer vodi dobro ovu zemlju kada govorimo o stilu vođenja, ali ovo je Hrvatska, ovo nije Švicarska. Ovdje treba drugačije voditi zemlju. Tako da se premijer mora upustiti u rješavanje konkretnih tema i problema. Pustiti sve ministrima nije dovoljno. Ministri nemaju tu političku snagu koju ima premijer. (Kruno Kartus, Tportal.hr)